U svijetu u kojem solidarnost i empatija postaju sve rjeđi, a ljudi koji premeću po kontejnerima u potrazi za hranom toliko su svakodnevan prizor na koji se više ni ne osvrćemo, ipak nije sve tako turobno. To, naravno, ne dokazuju političke i upravljačke "elite", već grupa klinaca iz Pule, točnije Bosonogih iz Škole preživljavanja u prirodi. Oni su pokrenuli akciju pomaganja starim ljudima, "herojima preživljavanja", kako ih nazivaju. Napišite komentar
Nedavno je u Novostima objavljen intervju s Marijem Kovačem. Najviše mi je pažnje privukao dio u kojem Mario spominje Jiřía Menzela. Slavni češki redatelj izjavio je da se "Hrvati od drugih naroda razlikuju po tome što ih od npr. pitanja erotike više uzbuđuje politika". Time su Hrvati definirani kao "neerotičan, neduhovit i izrazito politiziran narod". Budući da sam u zadnje vrijeme intenzivno zaokupljen proučavanjem i nepodnošljivom lakoćom nepodnošenja Hrvata, nije niti čudno da mi se takva definicija izrazito svidjela. Napišite komentar
Svatko ima neku svoju priču o tome kako je otkrio svoju spolnu orijentaciju. Netko zna oduvijek, netko se sjeća iskustva iz vrtića, dok mnogi to povezuju sa spolnim sazrijevanjem… Ali kako se dogodi da se četrdesetogodišnja žena, u braku, s djecom, odjednom, jedno jutro probudi zaljubljena u ženu? Kao i sve zakašnjele reakcije, i ova biva prilično burna i razorna, za samu ženu, za obitelj, prijatelje, jer sva pravila koja su vrijedila dotad, odjednom više ne vrijede. Napišite komentar
U nedavno objavljenom tekstu razmatrali smo pozitivne učinke i probleme rodno osjetljivog jezika, zaključivši da, u konačnici, jezik nije taj kojem se može prigovoriti da je seksistički, već je seksistička njegova uporaba. Kao dobar primjer za ilustraciju ove tvrdnje poslužit će slučajno otkriven svijet nejednakosti. Napišite komentar
Tvrditi da hrvatsko društvo živi u prošlosti i od prošlosti nije ništa novo. Takav zaključak ne traži fantastičnu perceptivnost. Dovoljno je pogledati oko sebe. Gledam, pa vidim političare koji se i dalje naganjaju oko Drugog svjetskog rata, ustaša i partizana i bore se za bolju prošlost. Političare na koje je Jugoslavija ostavilo toliko neizbrisiv trag da ne mogu prestati raspravljati je li hrvatskom društvu tada bilo bolje ili lošije nego danas. I je li ta prošlost uopće bila potrebna. Najažurniji doticaj sa sadašnošću star je preko 20 godina. Čini se da je od 1995. godine rijetko kome proširena radna memorija. Napišite komentar

Vezane teme

Vezane teme su podržane samo uz članke.


Crolova Petica