Gabriel Boric osvojio je 55,9 % glasova na izborima za predsjednika Čilea te tako pobijedio desničarskog suparnika Joséa Antonia Kasta. Zemlju će početi voditi u ožujku iduće godine.

Trideset i pet mu je godina, čime je, s više glasova nego ijedan predsjednički kandidat prije njega, postao najmlađi predsjednik u povijesti Čilea i drugi najmlađi državni vođa globalno. Obitelj mu se s našeg otoka Ugljana doselila u Čile krajem 19. stoljeća. Nije završio studij prava, ali je vodio jedan od najvećih studentskih prosvjeda s desecima tisuća sudionika koji su tražili bolje javno obrazovanje te inkluzivniju zemlju u kojoj žive.

Na svoj prvi radni dan u kongresu došao je u bež kaputu i bez kravate što je izazvalo skandal. Javno progovara o mentalnom zdravlju s kojim je i sam imao poteškoća (opsesivno-kompulzivni poremećaj). Proaktivni je borac za prava LGBT+ osoba i slobodniji pristup pobačaju.

Gabriel Boric, kandidat ljevičarske koalicije i glas generacije milenijalaca, nada je u bolje sutra za zemlju s diktatorskom poviješću, velikim dugovima, niskim plaćama, privatiziranim mirovinskim sustavom te nedovoljno financiranim zdravstvenim i obrazovnim sustavom.

Boric je ona dobra strana medalje

U drugom krugu izbora suparnik mu je bio José Antonio Kast, konzervativni republikanac i populist koji se zalaže za politiku slobodnog tržišta, ali i zabranu pobačaja, istospolnih brakova i ilegalne imigracije u Čile. Naročito osuđuje "gej lobi".

Boric je, pak, izjavio kako će se boriti za veća reproduktivna prava, rodnu jednakost i prava LGBT+ osoba. Posebnu pozornost pridaje pravima transrodnih osoba, što pozdravlja i Emilia Schneider, prva transrodna osoba u čileanskom kongresu.

La esperanza le ganó al miedo.
Gracias! pic.twitter.com/avAvx8CG9C

— Gabriel Boric Font (@gabrielboric) December 20, 2021

Ima veliku podršku LGBT+ zajednice zbog svojih snažnih pro-LGBT stavova zbog čega se puno špekuriralo o njegovoj seksualnosti. Ipak, Boric je u vezi s Irinom Karamanos, antropologinjom, komunikologinjom i aktivisticom za ženska prava koja smatra da je termin "prva dama" zastario.

Čile je još 2015. ozakonio istospolna životna partnerstva. Borba za pravnu i društvenu jednakost LGBT+ osoba tada nije stala, pa je ubrzo krenula izrada Zakona o istospolnim brakovima koji je čak četiri godine prolazio proceduru u Kongresu.

Posjetio je Ugljan 2010. godine i govorio da će biti predsjednik

Sadašnji predsjednik Čilea, Sebastián Piñera, ovog je mjeseca potpisao Zakon te izjavio da "svi parovi koji to žele, bez obzira na seksualnu orijentaciju, mogu stupiti u brak i dostojanstveno oformiti obitelj uz pravnu zaštitu koju trebaju i zaslužuju."

Zakon stupa na snagu dan prije Boriceve inauguracije koja je zakazana za 11. ožujka 2022., a Boric pozdravlja istospolne brakove jer smatra da se "ljubav može dogoditi između bilo kojih pojedinaca te da zastarjelo razmišljanje ne smije ograničavati tu ljubav."

Njegov pradjed odselio se u Čile davne 1897. godine, a Boric se vratio svojim korijenima 2010. godine kada je došao u Hrvatsku u posjetu obitelji i kako bi vidio staru obiteljsku kuću na Ugljanu. Pričao im je o Čileu i kako će postati predsjednik, no obitelj s ove strane svijeta ipak je bila skeptična. Kada su čuli vijesti da je pobijedio na izborima, sreći i ponosu nije bilo kraja.

Zanimljiva je činjenica da se prema podacima čileanskog Ministarstva vanjskih poslova procjenjuje da u Čileu živi dvjesto tisuća ljudi hrvatskih korijena. Hrvati su se počeli masovno seliti sredinom 19. stoljeća uslijed Zlatne groznice, a danas je u Čileu više ljudi s prezimenom Boric nego na Ugljanu.

* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.