Premda smo u tekstu "Lorenina priča: kako je biti trans* žena u Hrvatskoj" objavili priopćenje ravnateljice Centra za socijalnu skrb Čakovca, Antonije Canjuge, u kojemu su se očitovali o čitavom slučaju, Renata Sever u ime Društva socijalnih radnika Međimurja iz Čakovca i Antonija Canjuga, ravnateljica Centra za socijalnu skrb Čakovca, poslale su uredništvu crol.hr-a zahtjev za objavom reagiranja sukladno Zakonu o javnom priopćavanju.

Razlog je, kako navode, "navođenje netočnih podataka u članku 'Lorenina priča: kako je biti trans* žena u Hrvatskoj', a reagiraju zbog "zaštite profesionalnog dostojanstva i iznošenja prave istine".

Reagiranje prenosimo u cijelosti:

"Naime, 17.5.2016. g. je na portalu "Crol. hr" je objavljen članak G. Kiš pod naslovom 'Lorenina priča: Kako je biti trans*žena u Hrvatskoj?' u kojem se navodi tragična situacija transrodne Lorene, koja se, između ostalog, žali na postupak socijalne radnice, a koju navodi imenom i prezimenom. Napominjemo da se socijalni radnici u svom radu rukovode pravilima struke, etičkim načelima, te važećim propisima.

Netočan je navod da je kolegica odbila primiti korisnicu, već je radno vrijeme u ustanovama kao što je centar za socijalnu skrb, zbog više načina rada, podijeljeno na vrijeme kada se radi sa korisnicima/korisnicama, i na vrijeme kada stručni radnici odlaze na teren, odnosno, obavljaju administrativne poslove na što ih sve obavezuju radne obaveze – dakle, ne radi se o hiru socijalne radnice i njenom odbijanju da primi korisnicu, iako je tako prikazano u članku. Distorzijom činjenica i vađenjem iz konteksta, u vašem članku ispada da je gospođi Loreni 'ponuđen smještaj u staračkom domu za duševno bolesne osobe' i ne uzimate u obzir obrazloženje da je smještaj u toj ustanovi JEDINI resurs za smještaj osoba koje su beskućnici na području Međimurja i da se radi o smještaju koji je predviđen za zadovoljenje najosnovnijih potreba, i po svojoj prirodi on je privremeni 'krov nad glavom' u hitnim situacijama. Površnim čitanjem moglo bi se čak zaključiti da je do smještaja u tu ustanovu došlo zbog shvaćanja da je transrodnost duševno oboljenje, što nije točno.

Članak započinje tekstom: 'Neznanje i neinformiranost temelji su za predrasude i stereotipe prema svemu što je drugačije', a u nastavku članka činite upravo to – prikazujete činjenice na način na koji širite neznanje i neinformiranost, pa iako je to u dobroj namjeri da osnažite gđu Lorenu i ukažete na njenu tešku situaciju, smatramo da se čitateljicama i čitateljima iznose netočni podaci, a struci socijalnog rada nanosi šteta. Kako se G.Kiš nije potrudio/la informirati o tome zašto je i kako došlo do poteškoća sa prijavom prebivališta ( pa da tu informaciju da drugima koji bi se mogli naći u toj situaciji), koja je uloga centra za socijalnu skrb, prenosimo članak 6. Zakona o prebivalištu (NN 144/12, 158/13 )

(Članak 6.)
Osobi koja nema mjesto i adresu stanovanja niti sredstava kojima bi mogla namiriti potrebu stanovanja (u daljnjem tekstu: beskućnik) nadležno tijelo će iznimno od odredbe članka 2. stavka 1. ovoga Zakona rješenjem utvrditi prebivalište na adresi ustanove socijalne skrbi ili kod drugih pružatelja usluge smještaja.
Protiv rješenja o utvrđivanju prebivališta iz stavka 1. ovoga članka, beskućnik i pružatelji usluge smještaja mogu pokrenuti upravni spor.
Beskućnici koji ne koriste usluge ustanova iz stavka 1. ovoga članka dužni su nadležnom tijelu prijaviti adresu za kontakt, koja može biti kod fizičke ili pravne osobe uz njihovu suglasnost. (http://www.zakon.hr/z/557/Zakon-o-prebivali%C5%A1tu)

Dakle: osoba koja nema gdje stanovati može biti prijavljena na adresi ustanove soc. skrbi – centra za socijalnu skrb ili doma ili druge ustanove u koju je smještena. Uz uvažavanje razloga za to, moramo ponoviti da gospođa Lorena NIJE ŽELJELA biti prijavljena na adresu Centra za socijalnu skrb Čakovec, već želi imati prijavljeno prebivalište u Zagrebu. Članak je, nažalost, nejasno sačinjen čak i za one koji znaju o čemu se radi, a neupućenima upada u oči samo 'odbacivanje, odbijanje' i kao takav ne vidimo da doprinosi zaštiti transrodnih osoba.

Neosporno je da je gđa Lorena doživjela odbacivanje od svoje obitelji, ima teškoće pri pronalaženju stana, zaposlenja, i da naša država kroz sustav socijalne skrbi nema mehanizme da zaštiti transrodnu osobu od diskriminacije i ujednači njene šanse i prava, a ne postoji drugi sustav zaštite ranjivih skupina stanovništva – što smatramo da je mnogo važnije naglasiti, nego izvlačiti iz konteksta činjenice i prikazivati osobnu kalvariju na senzacionalistički način, ne vodeći računa o tome koga se sve može iznošenjem činjenica na ovakav način povrijediti.

Pozivamo vas da nam uputite prijedloge za poboljšanje pružanja usluga socijalne skrbi, jer nam je vrlo važno stajalište korisnika usluga socijalne skrbi i smatramo da se samo uz davanje i primanje povratnih informacije, uz obostrano uvažavanje, može postići kvalitetnija socijalna skrb za sve korisnice i korisnike".