Ovih je dana na Kickstarterovim stranicama započela najnovija kampanja za prikupljanje novčanih priloga za projekt koji potječe iz Hrvatske. Radi se o knjizi "Humanizam za djecu" koja predstavlja prvu ireligioznu i humanističku knjigu za djecu u Hrvatskoj, pa i u regiji.

Autorica knjige Nada Topić Peratović upoznaje djecu sa svijetom humanističke misli na njima primjeren način, upotpunjenom feminističkim i ljudskopravaškim vrijednostima. "Humanizam za djecu" izlazi u nakladi udruge Centar za građansku hrabrost, uz dobrovoljnu novčanu potporu svih entuzijasta iz Hrvatske i inozemstva.

U promociju ove akcije uključile su se udruga Protagora, Međunarodna unija za humanizam i etiku, Međunarodna ateistička alijansa, Udruženje slobodnih mislilaca Švicarske i mnoge druge međunarodne humanističke organizacije. Engleski prijevod knjige bit će predstavljen na sljedećem Svjetskom kongresu humanista u kolovozu ove godine, u Oxfordu.

Donacijom proširite humanističku svijest

Centar za građansku hrabrost već drugu godinu zaredom organizira humanističke radionice za djecu ireligioznih roditelja, dok njima samima nudi sekularno savjetovanje popraćeno tiskanim materijalima o pravima koja im pripadaju, posebice kada je riječ o školovanju njihove djece.

Novčani prilozi koji će omogućiti tiskanje ove knjige prikupljaju se preko internetske stranice www.kickstarter.com ili direktno uplatom na račun Udruge. Sve potrebne informacije, pa i o budućoj prodaji knjige, možete pronaći na internetskim stranicama udruge Centar za građansku hrabrost. Knjiga će se tiskati u nekoliko izdanja – za Republiku Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu te za englesko i njemačko govorno područje.

Već za uplatu od 5 funti (oko 45 kn) Centar nudi digitalni primjerak knjige. Oni koji se pak odluče odriješiti kesu za 10 funti (oko 90 kn) dobit će tiskani primjerak izdanja za Republiku Hrvatsku ili BiH te za 20 funti knjigu na engleskom ili njemačkom jeziku. Preko Kickstartera Centar nudi i mogućnost da se nekoliko primjeraka knjige pokloni određenim osobama ili ustanovama prema željama donatora novčanih priloga. Na taj način donatori sami pomažu u širenju humanističke svijesti.

Osnaživanje "drugačijih" u društvu

Knjiga je podijeljena na dva dijela. Prvi dio knjige objašnjava društvenopolitičku zbilju u kojoj većina djece živi, ali i vrijednosti koje njihove obitelji cijene i koje su često u raskoraku s tom zbiljom. Time se djeci nudi stvarna slika, ali i kroz valjane argumente osnažuje svjetonazor njihovih obitelji. Drugi dio knjige sadrži deset savjeta za bolji i pravedniji život koji se temelje na humanističkim vrijednostima.

Ova knjiga služi osnaživanju svih nas "drugačijih" koji ne odgovaramo zadanom obrascu "većine" u društvu, tj. identitetu čovjeka određene (bijele) rase, određene (heteroseksualne) orijentacije, određene (čistokrvne) nacionalnosti te svakako određenog religijskog svjetonazora kao i određenog domoljubnog pogleda na nedavna ratna događanja.

To je i razlog zbog kojeg, osim ateističko-agnostičkih, sekularnih i humanističkih vrijednosti, ova knjiga sadrži i taj "drugačiji", ali ništa manje vrijedan, pogled na svijet kao i feminističke i ljudskopravaške vrijednosti, pa čak i pomalo otvara osjetljivo područje kulture odgovornosti i suočavanja s (nedavnom) prošlošću. Svi smo mi "drugačiji" od "većine" i u društvu i u politici na marginama moći.

Stoga ne čudi da toliko ireligioznih roditelja i danas šalje svoju djecu na školski vjeronauk. Strah od stigme ili diskriminacije još uvijek je jak. S pravom, jer posljednjih smo godina svjedoci jačanja ove norme. Ipak, istovremeno jača i svijest svih nas koji se ne uklapamo u oktroiranu normu. Ateisti i agnostici u Hrvatskoj i Srbiji susreću se i druže, osnivaju se udruge/inicijative i pokreću peticije i akcije. Povorke ponosa su sve posjećenije. Građani, među njima i vjernici, postaju sve svjesniji važnosti očuvanja sekularnosti koja je stalno pod udarom najsnažnijih religijskih organizacija.

Pripremljena i informirana djeca bolje razumiju svijet u kojem žive (recimo zašto ne pohađaju vjeronauk ili ne slave neke religijske praznike), društvo ih ne može zavesti i teže ih može povrijediti, a i spremnija su i sigurnija obraniti svoj identitet. Informirana djeca izrastaju u samopouzdaniju djecu.