Danas je na sjednici Vlade RH usvojen Konačni prijedlog Zakona o životnom partnerstvu, nakon što je isti bio odgođen prošlog tjedna.

Ministar uprave Arsen Bauk u svom je izlaganju na današnjoj sjednici Vlade RH naveo da je 2012. godine počelo sastavljanje Zakona o životnom partnerstvu, da se javna rasprava održala 2013., a da je potom zakon upućen na prvo čitanje u Sabor. Smatra da zakon predstavlja izvjesni "demokratski kompromis" te da odražava realnu poziciju u društvu u kojem se gaje veoma oprečni stavovi o pravima istospolne zajednice. Zakonom se uvodi nova institucija, dok brak, nakon prošlogodišnjeg referenduma, ostaje ograničen na heteroseksualne parove.

Najvažnija razlika između istospolnih i heteroseksualnih zajednica jest u položaju djece te istospolna zajednica, prema novom zakonu, nema pravo na posvajanje djece. Arsen Bauk zaključio je da će novi zakon manjini donijeti nešto bolje uvjete dok većini neće promijeniti ništa. Premijer Zoran Milanović dodao je kratko: "Nešto više od boljih uvjeta".

Usvojena poboljšana verzija

U priopćenju Inicijative za životno partnerstvo navode da bi do bi do sredine srpnja Hrvatski sabor napokon trebao potvrditi zakon. Tekst Konačnog prijedloga Zakona o životnom partnerstvu u znatnoj je mjeri poboljšan u odnosu na tekst iz prvog saborskog čitanja održanog u veljači ove godine, a za koji je glasalo čak 84 saborskih zastupnika i zastupnica.

Prepoznavanje, reguliranje i zaštita obiteljskog života istospolnih parova koju predviđa Konačni prijedlog Zakona o životnom partnerstvu je, bez sumnje, pozitivan pomak i korak naprijed za sve nas, lezbijke, gejeve, biseksualne i transrodne građane i građanke Republike Hrvatske. S obzirom na postojeći, ali ponižavajuć i besmislen Zakon o istospolnim zajednicama iz 2003., koji se u praksi uopće i nije mogao provesti, Zakon o životnom partnerstvu će istospolnim parovima omogućiti veliku razinu prava koju svakako treba pozdraviti. On predstavlja demokratski standard Republike Hrvatske kao članice Europske unije, a odavno je ozbiljna potreba LGBT građana i građanki RH. Na ovaj zakon čekalo se više od 10 godina.

Novi zakon u osnovi je i dalje konzervativan

Ipak, važno je istaknuti kako je predloženi tekst Konačnog prijedloga Zakona o životnom partnerstvu u svojoj biti konzervativan. Sukladno okvirima koje je postavila sama Vlada RH, obiteljska zajednica životnog partnerstva uređena je posebnim zakonom, a ne Obiteljskim zakonom te u cijelom tekstu Zakona o životnom partnerstvu nigdje nema ni riječi o posvajanju djece. Stoga, ovo zakonsko rješenje ni na koji način ne olakšava istospolnim parovima planiranje obitelji i djece, već uređuje obiteljske odnose tek onih LGBT obitelji s djecom koje u RH već postoje.

Najveći dio zakona odnosi se pak, isključivo na istospolne parove i njihova statusna prava, te prava i obveze u pogledu nasljeđivanja, mirovina, uzdržavanja, zdravstvene skrbi, poreznih olakšica i dopusta za njegu partnera/ice, zdravstvenog osiguranja i posjeta u bolnicama, zaštite od diskriminacije na tržištu usluga, kao i slobodu kretanja na čitavom području Europske unije i pripadajuća joj prava u ovlastima Unije.

Iako ovo zakonsko rješenje predstavlja prvi korak u osiguranju mirnog i sigurnog obiteljskog života za sve obitelji, u Inicijativi smatraju da ono i dalje potvrđuje diskriminaciju i podjelu građana i građanki na  institucije za "heteroseksualne obitelji" (brak i izvanbračna zajednica) i „neheteroseksualne obitelji“ (životno partnerstvo i neformalno životno partnerstvo). Udruga Zagreb Pride, član inicijative za životno partnerstvo, koji je sudjelovao u radnoj skupini za izradu nacrta Zakona od samog se početka zalagala da životno partnerstvo bude uključiva, a ne isključiva institucija, dakle otvorena i za istospolne i za raznospolne parove.

Na koncu, ovaj zakon odraz je hrvatske stvarnosti i rješava svakodnevne probleme brojnih građana i građanki i na njega se i predugo čekalo.