Baš kao i svjetska, i domaća će LGBT zajednica 2013. godinu po mnogočemu pamtiti kao prijelomnu. Bez svake sumnje, obilježila su je dva događaja: referendum o braku i nagovještaj da bi se u narednoj godini prvi hrvatski istospolni parovi mogli uputiti pred matičare.

Domaća društvena i politička scena nikad nije bila podijeljenija oko svjetonazorskih pitanja, što je u jeku gospodarske krize kojoj se ne nazire kraj dalo vjetar u leđa brojnim konzervativno-desnim udrugama i inicijativama. Upravo su one, ponajviše preko leđa LGBT populacije, uz odličan PR, vješto iskorištene manjkave zakone i neodlučne izvršne vlasti, gotovo čitavu godinu krčili put prema zamišljenim, utjecajnim političkim pozicijama.

Naravno, riječ je o inicijativi "U ime obitelji" i njezinim satelitima koji su – to im se mora priznati – velikim dijelom zaslužni i za to što se nikad nije više pisalo i razgovaralo o gej pravima u Hrvatskoj kao ove godine.

Burno od samog početka

Inicijative uperene protiv Zdravstvenog odgoja svoj su boj uz snažnu potporu Crkve otpočele još krajem 2012. i nastavile ga u prvim danima 2013., kad je postalo jasnije kako će se borba "ćudorednih" protiv "nemoralnih" preseliti na teren ljudskih, točnije, LGBT prava.

Upravo zato sredinom je siječnja udruženje Zagreb Pride organiziralo skup pred zagrebačkom Katedralom, simbolična naziva "Ljubi bližnjeg svog". Samo stotinjak mirnih sudionika naišlo je na kordon specijalaca i oko pet puta više protuprosvjednika od kojih su neki molili za spas njihovih grešnih duša, dok je većina uz ustaška obilježja zazivala neka druga rješenja.

I već se tad jasno moglo naslutiti što se valja iza brda.

Inicijativa opasnih namjera

S prvim naznakama proljeća, umjesto lastavica dolepršala nam je Željka Markić sa svojom dobro organiziranom svitom, opremljena i spremna za zaštitu tradicionalnih obiteljskih vrijednosti. Vijest da inicijativa "U ime obitelji" namjerava prikupljati potpise za održavanje narodnog referenduma kojim bi se u Ustav RH uvrstila definicija braka kao isključive zajednice žene i muškarca odjeknula je poput bombe, no većina ih nije shvaćala ozbiljno.

No ipak, dok su neki odmahivali rukom i smatrali ih običnim redikulima, liberalna Hrvatska protrljala je umorne oči budeći se iz zimskog sna, shvativši da je zapravo riječ o inicijativi čiji je krajnji cilj dokinuti prava istospolnih parova na ozakonjenje njihovih zajednica.

Tako su se i počeli mobilizirati pojedinci, te formalne i neformalne inicijative, isprva ponajviše na društvenim mrežama. Upravo ta liberalna javnost u potpunosti će se pokrenuti najesen , kad će svi shvatiti da je vrag uzeo šalu. Preko 80 udruga civilnog društva ujedinilo se u inicijativu "Građani glasaju protiv", a udruga Iskorak pokrenula je kampanju "Jednakost", u koju su se uključile i brojne osobe iz javnog života.

Ostatak je povijest: "uimeobiteljaši" su obznanili kako su uspjeli skupiti više od 750.000 potpisa, a referendum je održan 1. prosinca i većina je izišlih građana zaokružila "za". Međuvrijeme su obilježili brojni sukobi političkih neistomišljenika, podjela Hrvatske na one koji su "za" i "protiv", a vijesti o referendumu tjednima su bile top-teme gotovo svih medija od kojih su neki zauzeli jasan stav i javno kazali kako su protiv.

Kap koja je prelila čašu bila je zabrana ulaza nekim medijima u stožer "U ime obitelji" u referendumskoj noći. Ostali su se solidarizirali pa su Markić & Co. davali izjave i održali pobjedničku presicu samo pred "podobnima".

Prisjetimo se i kako su se u čitavoj situacij ponijeli vladajući. Nakon što je premijer Zoran Milanović referendum ocijenio kao "ružnu epizodu" za koju se "nada kako se nikad više neće ponoviti", niti njegova stranka nije pokazala nikakvu namjeru da referendumsko pitanje uputi Ustavnom sudu na ocjenu ustavnosti (umjesto njih to su napravile udruge Zagreb Pride, CroL i Centar za građansku hrabrost te Kontra i Rišpet). Dapače, SDP i HDZ zajedno su izglasali odluku o raspisivanju referenduma.

U svakom zlu ima i nečeg dobrog

Osim već spomenutih inicijativa, brojne su se organizacije i pojedinci koji se inače ne bave LGBT pravima, angažirali i pružili potporu borbi za jednakopravnost. Njih je doista teško pobrojati, no lijepo je što je i hrvatska LGBT zajednica dobila glasne saveznike, kako u redovima javnih osoba, tako i među "običnim ljudima" koji više ne žele biti dio šutljive većine.

I same LGBT udruge zajednički su djelovale, a najviše je odjeka imala akcija "Piši svom zastupniku" kojom se od saborskih zastupnika tražilo da Sabor uputi prijedlog referendumskog pitanja Ustavnom sudu radi ocjene ustavnosti.

Jednako tako, dvadesetak civilnih udruga javno je podržalo CroL, i to nakon što je protiv nas inicijativa "U ime obitelji" podnijela kaznenu prijavu  "zbog poticanja na nasilje i mržnju protiv gospođe Željke Markić".

LGBT zajednica i saveznici na ulicama gradova

Atmosfera u zemlji uvelike je pridonijela uspjehu najbrojnije zagrebačke Povorke ponosa dosad u kojoj je koračalo 15.000 ljudi.

Uspješan je bio i Split Pride u kojem je po prvi put sudjelovao novoizabrani gradonačelnik Ivo Baldasar. Istog dana Split je dobio potporu iz Poreča.

Zagreb je prije toga marširao za bračnu jednakost, a tom su prilikom udruge Iskorak i Kontra od Vlade RH zatražili bračnu jednakost i bračna prava za istospolne zajednice.

I to nije bio kraj prosvjednih šetnja. Dan uoči referenduma, Hrvatska je izašla na ulice i jasno dala do znanja što misli o referendumskom pitanju. Građani i građanke preplavili su ulice Zagreba, Rijeke, Splita i Pule i uzvikivali "protiv".

Zagreb je bio domaćin još jednom važnom događaju – konferenciji ILGA Europe koja je okupila predstavnike LGBTIQ organizacija iz čitave Europe.

Svjetlo na kraju tunela

Referendumu i snažnoj opoziciji unatoč, kraj godine dočekali smo s gotovim nacrtom prijedloga Zakona o životnom partnerstvu.

Taj bi zakon, koji je Vlada uputila u Sabor, istospolnim bi parovima u Hrvatskoj trebao omogućiti većinu prava kakva uživaju bračni drugovi, dok pravo na posvajanje djece nije omogućeno.

Početak nove 2014. zasigurno će zato obilježiti burne saborske rasprave o zakonu, a izglasa li se on u obliku u kojem je predložen, već na proljeće mogli bismo svjedočiti prvim vjenčanjima istospolnih parova u Hrvatskoj.